2021-01-21 12:05:34

SAŽETAK PREDAVANJA “PANDEMIJA, POTRESI I MENTALNO ZDRAVLJE”

Prošlu 2020. godinu obilježili su pandemija i potresi. Takvi veliki životni događaji ostavljaju posljedice na mentalno zdravlje ljudi, a tome uvelike doprinose i mediji putem kojih neprestano slušamo o neizvjesnoj budućnosti i o svijetu kao opasnom mjestu.

 Izloženost “stalnoj opasnosti” dovodi do anksioznosti, koja je korisna emocija ukoliko je umjerena, no kad je postane previše, kontrolira život pojedinca. Neugodni simptomi anksioznosti često su posljedice hipotetske, pretjerane brige. Hipotetske brige uključuje promišljanje (ruminaciju) o stvarima koje su izvan naše kontrole, a koje se mogu, ali i ne moraju desiti. Ruminacija pak negativno utječe na naše mentalno zdravlje i tako se nađemo u začaranom krugu anksioznosti. Iako odrasli često misle da djeca nisu svjesna što se događa i da ne shvaćaju ozbiljnost trenutne situacije, oni također osjećaju zabrinutost i anksioznost zbog pandemije i potresa. Ranjive skupine djece podložnije su stresu te često pokazuju razne emocionalne, tjelesne, misaone i ponašajne simptome. Kako im učitelji i roditelji mogu pomoći? Slušajte ih! Nemojte umanjivati, negirati ili ismijavati ono što govore. U redu je ako dijete zaplače ili kaže da se boji. Budite im podrška, hrabrite ih, pozitivno potkrepljujte te imajte razumijevanja za njihovo ponašanje, jer možda je ono posljedica straha i zabrinutosti. Postizanje odgojno obrazovnih ishoda u školi je važno, no trenutno je bitnije očuvanje mentalnog zdravlja djece. Zapitajte se da li Vam je važnije da dijete za 10 godina posjeduje sve kompetencije ili da mu je mentalno zdravlje očuvano. A kako očuvati mentalno zdravlje djece? Razgovorom i radom sa školskom psihologinjom i primjenom tehnika opuštanja (tehnike disanja, dnevnik briga, skretanjem pažnje…).

Psihologinja: Tihana Mauhar


Osnovna škola Konjščina